Trampu prijeti opoziv?

Donald Trump

BERLIN – Nikada do sada neki predsjednik SAD nije otišao sa vlasti zato što je opozvan sa dužnosti, a Donald Tramp i njegove eventualne veze s Rusijom mogli bi da budu istorijska premijera, navodi “Dojče vele”.

Njemački međunarodni radio ocjenjuje da je šef FBI Džejms Komi čovjek koji iznenađuje. Podsjeća se da je on u ponedjeljak izjavio da njegova služba sprovodi istragu protiv ljudi koji su rukovodili predizbornom kampanjom Donalda Trampa.

Radi se o sumnji da su ruski hakeri, u dogovoru s Trampovim ljudima, nanijeli štetu Hilari Klinton na putu ka Bijeloj kući. Više od pet sati Komi je odgovarao na pitanja pred odborom tajne službe. Pritom je postalo jasno da Barak Obama nikada nije naložio prisluškivanje aktuelnog predsjednika, kao što je to tvrdio Tramp. Sve samo ne za pohvalu Trampa, koji sada indirektno stoji pod sumnjom da laže.

Stručnjak za SAD Tomas Jeger, s Univerziteta u Kelnu, u razgovoru za “DW” tvrdi da bi mnogo veći skandal mogle da izazovu moguće veze sa Rusijom.

“Ukoliko je tako, i dokaže se da je njegov tim bio u vezi s ruskim službama, i da je pritom on za to znao – to bi mogao da bude veliki fijasko za njegovo predsjedavanje”, uvjeren je ovaj politikolog.

I naučnica Ketrin Kliver s Univerziteta Harvard u razgovoru za njemački radio “Dojčlandfunk” ocjenjuje da se “obruč oko Donalda Trampa steže”.

“DW” navodi da do sada nijedan predsjednik SAD zapravo nije razriješen funkcije. Od ukupno 45 predsjednika, samo su trojica bila pred ambisom. Jedan od njih odlučio je dobrovoljno da se povuče: Ričard Nikson je, nakon afere Votergejt 1974. godine, izbjegao da bude opozvan sa dužnosti – tako što je podnio ostavku. Endrjua Džonsona (1868) i Bila Klintona (1999) spasila je većina kojom su raspolagali.

Pritom impičment (opoziv sa dužnosti) u ustavu zvuči u suštini vrlo jednostavno. U članu 2, odjeljku 4, stoji: “Predsjednik, potpredsjednik i svi službenici mogu biti opozvani s dužnosti ukoliko se dokaže da su krivi za izdaju, podmićivanje ili za neki drugi zločin ili krivično djelo”.

Ali pored krivično-pravnog rasvjetljavanja, prije svega je ipak riječ o političkoj većini. Tako svaki član Predstavničkog doma može da podnese zahtjev za opoziv sa dužnosti. Slučajem se onda bavi sudski odbor. Ukoliko se utvrdi da su sumnje opravdane, formuliše se odgovarajuća tužba. O njoj se zatim glasa na plenarnoj sjednici. Ukoliko je većina za pokretanje postupka za opoziv sa dužnosti, tužba odlazi u Senat.

“DW” navodi da se tu pokreće krivično-pravni postupak koji vodi glavni sudija Vrhovnog suda. Predsjednik može da se brani samo preko svojih advokata. Na kraju senatori dvotrećinskom većinom odlučuju o sudbini predsjednika.

Navodi se da će od istrage FBI zavisiti u kojoj mjeri će se Tramp približavati ponoru. Politikološkinja Ketrin Kliver polazi od toga da bi dobar izvještaj “uveliko otežao republikancima u Kongresu borbu za svog predsjednika.”

To vjeruje i Tomas Jeger sa univerziteta u Kelnu. Naročito bi u Senatu Tramp mogao da naiđe na “intimne neprijatelje” u sopstvenim redovima. Njihovi glasovi bi mogli da dovedu u pitanje tijesnu većinu koju imaju republikanci. Drugačija je situacija u Predstavničkom domu. Tamo republikanci imaju veliku većinu.

“Ukoliko se ostane samo na tvrdnjama o vezama Trampovog tima s Rusijom, a bez pravih dokaza, vrlo je moguće da tužba neće biti podignuta”, smatra Jeger.

Ukoliko se prikupe uvjerljivi dokazi kao što su snimci telefonskih razgovora onda je to, po njemu, “veća stvar od Votergejta”.

“Onda je to slučaj kakav Sjedinjene Američke Države još nisu vidjele”, kaže Jeger.

DW” navodi da je za sada sigurno sljedeće: dokaza da je Kremlj zaista odredio ishod američkih izbora jednako je malo koliko i dokaza o kontaktima Trampovih ljudi s ruskim hakerima. Slabi dokazi su takođe i strategija Bijele kuće.

“Voditi istragu i imati dokaze dvije su različite stvari”, komentariše vladin portparol Šon Spajser istragu FBI.

Ipak, prikupljanje dokaza visi poput tamnog oblaka iznad Bijele kuće. Prilikom ispitivanja šefa FBI Džejmsa Komija, već su bila spominjana konkretna imena Trampovih saradnika koji se sumnjiče za veze sa Rusijom.

“Demokrate će temeljno istražiti šta su te osobe radile za vrijeme predizborne kampanje. I u tome će ih pratiti svita novinara i advokata”, prognozira Jeger.

(Tanjug)

Komentari