Završni čin genocida u Podrinju: Džamije uklonili i sa umjetničkih djela!

Majstorska ruka vrhunskog akademskog slikara Huseina Nalića još nekad prije rata naslikala je impozantne panorame Bratunca i Srebrenice, koje su godinama krasile prostorije javnih objekata u ovim podrinjskim gradićima.

I jedna i druga slika, nastale kistom ovog bratunačkog slikara, preživjele su genocid. Načete. Ove slike, reći će nam bolje upućeni, nevjerovatno su svjedočanstvo razmjera genocida počinjenog u Podrinju, jer su zločinci, provodeći istrebljenja Bošnjaka na ovim prostorima i uništavajući identitet bošnjačkog naroda, pored fizičkog rušenja objekata, džamije uklonili čak i sa Nalićevih umjetničkih djela.

PANORAMA BRATUNCA

Nastala je 1984. godine, priča nam Zekerijah Nalić, akademski slikar i Huseinov sin. Ova prelijepa slika se sve do 2013. godine nalazila na zidu kod recepcije hotela Fontana u Bratuncu.

panorama bratunac 2

 

Ovaj hotel, svjedoče brojni snimci, ostaće upamćen po sastancima koje je zlikovac Ratko Mladić održao sa Thomom Karremansom, komandantom holandskog UNPROFOR-a, i predstavnicima Bošnjaka u Srebrenici.

“Pitam se šta bi ta slika sve ispričala da može da priča? O čemu bi ona sve svjedočila da može da priča. Jer, ona se godinama nalazila na zidu u Fontani. I prije Srebrenice, za vrijeme Srebrenice i poslije Srebrenice. Tu je bila i u toku genocida u Bratuncu, i poslije genocida”, govori nam Nalić.

On se potom osvrnuo i na uništavanje poznate slike njegovog oca.

“Neko je oštrim predmetom izgrebao džamiju na slici, a potom je hemijskom olovkom pokušao da nacrta drvo gdje je džamija. Ali, to mu nije pošlo za rukom. Također, pokušao je izgrebati i ime autora. Mada, prezime Nalić se još vidi”, priča Zekerijah.

Sliku njegovog rahmetli oca, kojeg su prije rata poštovali i cijenili svi građani Bratunca, veli, dobio je od jednog Srbina iz Bratunca.

“On mi je dao sliku da je restauriram. Ona je zvanično moje vlasništvo, s tim što sam ja njemu obećao, kada on završi taj hotel, da ako bude insistirao i želio da ona stoji ponovo na mjestu gdje je stajala, da ću mu je dati”, kaže Zekerijah.

PANORAMA SREBRENICE

Husein Nalić je naslikao i panoramu Srebrenice. Zekerijah ne zna gdje se ova slika nalazila tokom rata, ali trenutno se, prema njegovim saznanjima, nalazi u prostorijama Prve osnovne škole u Srebrenici.

panorama srebrenica

 

[ad id=”5441″]

“Ovu džamiju nisu izgrebali. Ovi su, izgleda, imali malo više osjećaja za etiku. Ovu sliku su dali nekom slikaru, koji je preko džamije nacrtao drvo. Tako da se sada ne primijeti da su tu uopšte bile bijela džamija i munara”, priča Zekerijah, dodajući da su njegovom ocu poslije rata predlagali da ponovo naslika džamiju, što je ovaj vrhunski slikar odbio.

Zanimljivo je da zločincima nije smetalo umjetničko djelo, nego džamija na slici i ime i prezime autora, zbog čega je u genocidu ubijeno hiljade nesrpskih civila 1995. godine.

Dugogodišnji novinar i publicista Mehmed Pargan smatra da je genocid u Podrinju počinjen i 1992. godine, kada je u samo nekoliko sedmica u Zvorniku i Bratuncu ubijeno više od 3.000 civila Bošnjaka i Roma.

“Protjerano je više od 100.000 civila; hiljade ljudi su prošle kroz logore, torture, mučenja i silovanja; porušeni su apsolutno svi islamski objekti, a oni Bošnjaci i Romi, koji nisu ubijeni ili protjerani, deportovani su sa ovoga područja. Ovdje po definiciji pojma genocid imamo sve elemente koji potvrđuju da se zaista desio genocid još 1992. Kolike su razmjere genocida, govori i ova činjenica da je sa slike Huseina Nalića izbrisana džamija – dakle, nakon što je srušena do temelja, njoj su pokušali izbrisati tragove i sa slike”, kaže Pargan.

On ističe kako mu nije poznato da se ikada desilo skrnavljenje umjetničkog djela na ovaj način i sa ovim ciljem – zatiranja tragova postojanja jedne konfesije i jednoga naroda na određenom prostoru.

“Čak je i potpis na slici – Nalić Husein zamazan bojom, jer je tada vladalo uvjerenje da u srpskom entitetu ne može i ne smije postojati bošnjačko ime, čak ni na slici”, smatra Pargan.

ATELJE

No, takvo uvjerenje je potopio povratak prognanih. Iako nikad neće biti kao prije, život u Srebrenici i Bratuncu se polako vraća. Zekerijah vjeruje da bi mogao ponovo oformiti atelje, koji je njegov otac nekada imao u ovom gradiću, a u kojem je boravio u čuveni putopisac Zuko Džumhur.

atelje

 

“U njemu je bilo 150-200 slika. Te slike su nekuda razbacane. Niko ih nije uništio. Na Facebooku sam napravio jednu grupu u kojoj sam napisao da tragam za slikama mog oca. I već su neki postavljali njegove slike. Javljaju mi se Srbi i vraćaju mi slike, priča nam Nalić.

Cilj mu je, dodaje, da se u obnovljenom ateljeu nalazi jedna stalna postavka slika, koju će ljudi koji dolaze u Srebrenicu i Bratunac moći pogledati.

“Dakle, pored svega što se dešavalo i što ne smijemo zaboraviti, ova postavka i ovaj atelje ukazuju da smo itekako imali smisla za estetiku, kulturu i slikarstvo”, poručio je Nalić, navodeći da mu je podršku za obnovu ateljea pružio i poznati bivši fudbaler Miroslav Stević, koji je porijeklom iz ovih krajeva.

Želja mu je da se zajedno sa građanima svih nacionalnosti vrati sjaj ovom gradiću.

“Jednostavno, valja nama živjeti zajedno. Valja nam živjeti jedni sa drugima. Zamisao nam je organizovati jednu likovnu koloniju, gdje će svi umjetnici da dođu. Svaki umjetnik, bez obzira da li on bio Bošnjak, Srbin ili Hrvat, osudio bi zločin nad umjetničkim djelom i ovakav način odnosa prema umjetnosti. Zato, moja zamisao je da zajednički djelujemo u Bratuncu, a to je i želja moga oca. Želim u tom da istrajem”, poručio je Nalić.

Komentari

Povezano