U vremenu globalne ekonomske neizvjesnosti, inflatornih pritisaka i promjena na tržištima kapitala, pitanje investicija u Bosni i Hercegovini postaje sve važnije. I dok zemlje regiona bilježe sve veće prilive stranih ulaganja, BiH se i dalje suočava s brojnim izazovima koji usporavaju njen investicijski potencijal. Ipak, analitičari tvrde da prilike postoje — ali ih treba prepoznati, sistemski urediti i podržati.
Trenutno stanje: između potencijala i prepreka
Prema posljednjim podacima Centralne banke BiH, ukupan iznos stranih direktnih investicija (SDI) u 2024. godini iznosio je oko 1,2 milijarde KM. To je blagi rast u odnosu na prethodnu godinu, ali i dalje ispod nivoa koji bi mogao značajnije pokrenuti ekonomski rast.
Najviše ulaganja dolazi iz zemalja Evropske unije, posebno iz Austrije, Njemačke i Hrvatske, a sektorima koji privlače najviše pažnje investitora ostaju bankarstvo, energetika i proizvodnja. Međutim, BiH još uvijek zaostaje za susjedima poput Srbije i Hrvatske, koje su zahvaljujući stabilnijem poslovnom okruženju i snažnijim reformama postale atraktivnije destinacije za kapital.
Glavni problemi koji sputavaju investitore su složen regulatorni sistem, spora administracija, neusklađenost entitetskih zakona i nedostatak jasnih strategija podrške privatnom sektoru. Iako su reformski procesi u toku, njihov učinak je spor i često fragmentiran.
Perspektiva domaćih ulaganja
Pored stranih investicija, sve se više govori o važnosti domaćeg kapitala. Građani i kompanije u BiH godišnje štede milijarde maraka na računima komercijalnih banaka, ali taj novac rijetko nalazi put do proizvodnje, novih tehnologija ili start-up biznisa.
Finansijski stručnjaci ističu da bi država, kroz poreske olakšice i garantne fondove, mogla podstaći ulaganja u domaće projekte. S druge strane, razvoj tržišta kapitala — uključujući berzu i investicione fondove — mogao bi omogućiti građanima jednostavniji i sigurniji način da investiraju svoje ušteđevine.
Jedan od pozitivnih primjera u posljednje vrijeme su zelene investicije. Projekti obnovljivih izvora energije, poput solarnih elektrana i vjetroparkova, privlače pažnju kako stranih, tako i domaćih investitora. Ovaj trend, potaknut evropskim zelenim politikama i rastom cijena energije, mogao bi postati značajan faktor ekonomskog razvoja BiH u narednim godinama.
Uloga institucija i reformi
Da bi BiH postala ozbiljnija investicijska destinacija, neophodno je unaprijediti pravnu sigurnost i transparentnost poslovanja. Investitori traže predvidivo okruženje — jasno definisana pravila, brzu administraciju i zaštitu ugovornih prava.
Digitalizacija javne uprave, pojednostavljenje procedura i borba protiv korupcije ključni su elementi u stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta. U tom kontekstu, inicijative poput jedinstvenih registara kompanija i elektronskog sistema izdavanja dozvola predstavljaju korak naprijed, ali je potrebno više političke volje i koordinacije na svim nivoima vlasti.
Budućnost investicija u BiH
Iako izazovi ostaju, BiH ima značajan potencijal za privlačenje investicija. Njena geografska pozicija, pristup regionalnim tržištima, kvalifikovana radna snaga i relativno niske cijene poslovanja predstavljaju prednosti koje bi mogle biti presudne u narednim godinama.
Sve više se govori i o ulaganjima dijaspore, koja godišnje u BiH pošalje više od četiri milijarde KM doznaka. Ako bi se barem dio tog novca usmjerio u produktivne investicije — kroz start-up projekte, turizam, IT sektor ili poljoprivredu — efekti na ekonomiju mogli bi biti višestruki.
Na kraju, da bi investicije zaista postale pokretač razvoja, potrebna je jasna i koordinisana strategija — od državnog nivoa, preko entiteta, pa sve do lokalnih zajednica. Samo sinergijom javnog i privatnog sektora BiH može preći s nivoa potencijala na nivo stvarnih rezultata.
vazda.ba
