Božić je jedan od najvažnijih i najradosnijih katoličkih i pravoslavnih praznika.
Božić je praznik koji simbolizira rođenje Isusa Krista/Hrista. Donosi poruku mira, nade, ljubavi i zajedništva.
Iako se obilježava različitog datuma u katoličkoj i pravoslavnoj tradiciji, suština Božića ostaje ista – slavljenje života, porodice i duhovne obnove.
U Bosni i Hercegovini, Božić ima posebno mjesto jer se obilježava u oba oblika – katolički Božić 25.12 i pravoslavni Božić 7.1. To dodatno obogaćuje kulturu i tradiciju ovih prostora.
Kad je nastao Božić i zašto se slavi?
Božić se slavi u spomen na rođenje Isusa Krista/Hrista u Betlehemu.
Prema kršćanskom vjerovanju, Isus je bio sin Božiji i došao je na svijet donijeti spasenje ljudima. Njegovo rođenje označilo je novu eru u istoriji čovječanstva.
Iako se danas Božić vezuje za tačne datume, u ranim vijekovima kršćanstva nije postojao jedinstven datum obilježavanja. Tek u 4. stoljeću Crkva je ustanovila 25.12 kao dan Isusovog rođenja. Pravoslavna Crkva, prema julijanskom kalendaru, Božić slavi 7.1.
Vrijeme prije Božića – post, tišina i priprema.
Vrijeme prije Božića ima duboko duhovno značenje. I kod katolika i kod pravoslavaca postoji period pripreme.
– Katolici obilježavaju Došašće (Advent) – 4 sedmice prije Božića, vrijeme molitve, odricanja i iščekivanja.
– Pravoslavci imaju Božićni post – traje 40 dana i predstavlja vrijeme duhovnog i tjelesnog čišćenja.
Ovo je period kad se ljudi mire, opraštaju, posjećuju porodicu i pomažu onima kojima je pomoć potrebna. Kuće se čiste, dvorišta uređuju, a u mnogim porodicama se vjeruje da se u Božić ulazi ,,čista srca i čiste kuće”.
Badnjak – simbol topline, svjetlosti i novog početka.
Badnjak ima izuzetno važno mjesto u božićnoj tradiciji, posebno u pravoslavnoj vjeri, ali i u narodnim običajima katolika.
Badnjak je najčešće hrastovo drvo. Simbolizira snagu, dugovječnost i toplinu.
Prema običajima:
– Badnjak se siječe na Badnji dan,
– unosi se u kuću uz molitvu i pozdrav ,,sretan Badnji dan”,
– nekada se palio u ognjištu, a danas se često simbolično postavlja.
Badnjak podsjeća na vatru kojom su pastiri grijali pećinu u kojoj je rođen Isus, ali i na svjetlost koja dolazi s njegovim rođenjem.
Badnji dan – tišina, post i porodica.
Badnji dan je dan posta, smirenosti i iščekivanja.
Hrana je posna, a atmosfera u kući mirna.
Tradicionalno se pripremaju:
– pasulj,
– riba,
– krompir,
– pogača bez masnoće,
– suho voće i orasi.
U mnogim domovima se na Badnji dan ne sluša glasna muzika, ne prave se zabave i ne rade teški poslovi.
Pečenica i Badnjak – simbol obilja i radosti Božića.
U narodnoj tradiciji, posebno na prostorima Balkana, pečenica ima važno simbolično mjesto u božićnim običajima i usko je vezana za Badnji dan i Božić.
Pečenica (najčešće prase ili jagnje) priprema se unaprijed, ali ne jede se na Badnji dan, jer je to dan posta. Njena priprema predstavlja dio velike porodične pripreme za Božić. Simbol je obilja, radosti i blagostanja.
U nekim krajevima postoji običaj da se pečenica priprema ili ,,završava” upravo na Badnji dan, dok se čuva za Božić kad post prestaje.
Smatra se kako pečenica donosi sreću kući i kako simbolizira žrtvu, ali i nagradu nakon posta i odricanja.
Na Božić, pečenica zauzima centralno mjesto na trpezi i okuplja porodicu, podsjećajući na važnost zajedništva i zahvalnosti.
Polnoćka – duhovni vrhunac Božićne noći.
Polnoćka – posebna sveta misa koja se u katoličkoj tradiciji služi tačno u ponoć, u noći sa Badnjeg dana na Božić.
Ona predstavlja duhovni vrhunac božićnog slavlja i simbolično označava trenutak Isusovog rođenja. Crkve su u ovoj noći posebno ukrašene, ispunjene svjetlom svijeća, božićnim pjesmama i molitvom. Vjernici se okupljaju u velikom broju, često cijele porodice zajedno, kako bi zajednički dočekali radosnu vijest o Isusovu rođenju.
Polnoćka nije samo vjerski obred, već i snažan osjećaj zajedništva i nade.
U pravoslavnoj tradiciji, iako se ne koristi naziv polnoćka, vjernici se također okupljaju u crkvama na Božićno jutrenje i liturgiju, koje imaju isto značenje – slavljenje rođenja Hrista i početak najradosnijeg kršćanskog praznika.
Za mnoge vjernike, odlazak na polnoćku ili Božićnu liturgiju predstavlja poseban emotivni trenutak, jer označava prelazak iz vremena posta i tišine u vrijeme radosti, slavlja i porodičnog okupljanja.
Božić – dan radosti i zajedništva.
Božić je dan kada se porodica okuplja, kada se dom ispunjava toplinom, smijehom i molitvom.
Traje 3 dana. Obitelji se obilaze, čestitaju, sjede i uživaju u toplini doma. Dočekuju se gosti – obitelj i prijatelji iste ili različite vjeroispovijesti.
Na sam Božić se ne posti, već se slavi uz bogatu trpezu.
Tipična Božićna jela uključuju:
– pečenicu (prase ili jagnje),
– sarmu,
– pitu,
– kolače,
– česnicu (kod pravoslavaca).
Česnica je poseban hljeb u koju se stavlja novčić. Vjeruje se kako će onaj ko ga pronađe u narednoj godini imati sreće i blagostanja.
Božićni običaji i tradicije.
Božićni običaji razlikuju se od kraja do kraja, ali neki su zajednički:
– paljenje svijeća,
– lomljenje česnice,
– čestitanje riječima ,,sretan Božić” ili ,,Hristos se rodi – Vaistinu se rodi”,
– posjete porodici i prijateljima,
– darivanje djece.
Značaj Božića danas.
Iako se način života promijenio, Božić i danas ostaje praznik koji okuplja ljude.
Bez obzira na vjeru, Božić nosi univerzalnu poruku:
– mir među ljudima,
– ljubav prema bližnjem,
– praštanje,
– nada u bolje sutra.
U vremenu brzine i podjela, Božić podsjeća na ono što je najvažnije – porodicu, zdravlje i toplu riječ.
vazda.ba
