Parfem je mnogo više od mirisa. To su nauka, umjetnost, harmonija, hemija, botanika, psihologija i luksuz spojeni u jednu malu bočicu. Iako ga svakodnevno koristimo, vrlo malo ljudi zna kako zapravo nastaje parfem – od prve ideje do finalne kapi na koži. Današnja parfemska industrija vrijedi milijarde, ali proces izrade je ostao dovoljno magičan, precizan i tajnovit da ga mnogi nazivaju ,,modernom alhemijom”. U nastavku ćete pročitati kako nastaje jedan parfem – korak po korak, stvarno i bez romantiziranja.

1. Ideja – sve počinje jednom emocijom.
Prvi korak nije ulje, nije bočica, nije laboratorij, prvi korak je – ideja. Kuće poput Diora, Chanela, Guccija ili niche brendovi kao Maison Francis Kurkdijan, Parfums de Marly i Xerjoff kreću od pitanja:
– Koji osjećaj želimo probuditi?
– Ko će ga nositi? Muškarac, žena ili svi?
– Treba li biti svjež, sladak, drvenast, orijentalan ili nešto drugo?
– Da li je za dan, za noć, poslovne ljude, mlade, starije, zauzete, slobodne, romantične?
Parfimer (tzv. ,,nos”) često dobije opis poput: ,,Napravi miris koji podsjeća na more u Italiji i topli vjetar u avgustu.” Zatim on mora od toga stvoriti kompoziciju, o kakvoj god rečenici, opisu i zahtjevu da se radi.

2. Sirovine – prirodne, sintetičke i one super rijetke.
Parfemi se danas rade kombinacijom prirodnih esencija i sintetičkih molekula.
Prirodne esencije dolaze iz:
– cvijeća (jasmin, ruža, lavanda, neroli, tuberoza),
– drveća (sandal, kedar, agar/oud),
– smola (tamjan, mirta, benzoina),
– začina (cimet, biber, kardamom),
– citrusa (bergamot, limun, yuzu),
– biljaka (vanilija, pačuli, vetiver).

Neke su ekstremno skupe:
– oud (smola agar drveta) – čak i do 50000KM/kg,
– ružino ulje – treba 3000kg ruža za 1kg ulja,
– jasmin – bere se ručno prije svitanja,
– iris (orris) – suši se 3 godine prije upotrebe.

Sintetičke molekule:
Neophodne su zbog 3 razloga:
1. neke prirodne esencije su zabranjene (zaštita životinja),
2. neke bi bile previše skupe,
3. sintetičke daju stabilnost i trajnost.

Danas najpoznatije sintetičke note su:
– Iso E Super (drvenasto, lagano, dugo traje).
– Ambroxan (mošusno, čisto, muževno).
– Cashmeran (toplo, utješno, drveno).
Bez njih moderni parfemi ne bi ni postojali.

3. Note – srce parfema: gornje, srednje i bazne.
Parfem se uvijek sastoji od 3 dijela:
Gornje note (top notes):
– Traju prvih 5-15 minuta.
– Najčešće su svježe – citrusi, mente, lagani začini.
Srednje note (heart notes):
– Ovo je ,,ličnost parfema”.
– Cvjetne, začinske, voćne, aromatične note koje traju 2-4 sata.
Bazne note (base notes):
– Ostaju na koži 6-12 sati, nekad i duže.
– Mošus, vanilija, pačuli, oud, tonka, drvene note.
Kada se sve to spoji, nastaje parfemska piramida.

4. Proces miješanja – gdje nastaje čarolija.
Parfimer bira 20-200 sastojaka i pravi kompoziciju kap po kap.
Svaka esencija ima svoju: snagu, volatilnost, stabilnost, cijenu i reakciju sa alkoholom.
Miješanje parfema može trajati mjesecima, a za velike kuće i do 2 godine.

Ovdje nastaju parfemi poput:
– Baccarat Rouge 540,
– Dior Sauvage,
– Chanel No.5,
– Tom Ford Black Orchid.
Niti jedan nije nastao slučajno.

5. Odležavanje – parfem mora ,,sazrijeti”.
Kad se kompozicija napravi, parfem mora odležati u inox tankovima 2-8 sedmica, a ponekad i nekoliko mjeseci.
Za to vrijeme:
– note se povezuju,
– alkohol se smiruje,
– miris postaje stabilniji.
Kao vino ili sir – vrijeme ga poboljša.
6. Razblaživanje – parfem, EDT, EDP, ekstrakt.
Parfem se ne stavlja ,,čist”.
Razblažuje se alkoholom prema željenoj jačini:
– Parfem (Extrait) – 20-40% esencija, najskuplji.
– EDP – 15-20% (najčešći).
– EDT – 8-12%.
– Cologne – 3-5%.
Zato se Sauvage EDT i Sauvage EDP razlikuju i u mirisu i u trajnosti.

7. Bočica – luksuz, dizajn i psihologija.
Neke bočice koštaju više nego sam sadržaj.
Kuće plaćaju dizajnere da naprave bočicu koja poručuje:
– snagu,
– ženstvenost,
– nostalgiju,
– luksuz,
– eleganciju.
Bočica je marketing. Što je bočica otmjenija, privlačnija, ljepša i ,,urednija” – to je bolje. Ljudi često kupe parfem jer izgleda ,,skuplje”.

8. Testiranja – sigurnost je obavezna!
Prije nego što parfem izađe na tržište, on prolazi:
– dermatološka testiranja,
– stabilnost na svjetlu,
– reakciju na temperaturu,
– alergeni kontrole (IFRA standardi).
Zbog IFRA propisa, mnoge stare formulacije su promijenjene. Npr:
– Dior Fahrenheit,
– Chanel No.5,
– Gucci Rush.
Jer su neke prirodne note ograničene radi alergena.

9. Cijene – zašto su parfemi toliko skupi?
Cijenu formira 6 stvari:
1. rijetke sirovine,
2. poznati parfimer (npr. Kurkdjian, Jacques Polge),
3. marketing kampanje – modeli i reklame,
4. brending i dizajn bočice,
5. porezi i distribucija,
6. prodaja u parfimerijama (velike marže).
Kod niche parfema (MK, Amouage, Kilian) cijenu diže kvalitet ulja, a kod dizajnerskih brendova – marketing.

Zanimljivosti koje većina ljudi ne zna.
– Jasmin se bere ručno prije izlaska sunca, jer tada najjače miriše.
– Tvornička cijena parfema je često samo 5-10% maloprodajne cijene.
– Najskuplji parfem na svijetu košta preko 1300000 dolara (Shumukh).
– Muški i ženski parfemi su više marketinški koncept nego stvarna razlika.
– Mnogi ,,skupi” parfemi dijele potpuno iste molekule s ,,jeftinijim”.

Zaključak – parfem je umjetnost koju nosimo na koži.
Od berbe jasmina u Egiptu, preko laboratorija u Grasseu, do bočice na polici parfimerije – svaki parfem je mali svijet u sebi. Zato neke bočice koštaju kao zlato, a neke postanu kultni klasici. I zato kad staviš parfem na kožu, ne nosiš samo miris – nosiš priču, nauku, umjetnost i emociju u isto vrijeme.
vazda.ba