Danas crtani filmovi postoje u bezbroj oblika – od klasičnih Disney-evih crteža, preko japanskog animea, do savremenih 3D animacija kakve prave Pixar i DreamWorks. Djeca i odrasli širom svijeta gledaju animirane filmove svakodnevno, često ne razmišljajući koliko je dug i fascinantan put stajao iza njihovog nastanka.
Animacija, međutim, nije nastala odjednom. Razvijala se više od jednog vijeka, kroz niz tehničkih inovacija, umjetničkih eksperimenata i pojedinaca koji su pokušavali ,,oživiti” crteže.
U nastavku ovog teksta ćemo Vam objasniti:
– kada i kako su nastali prvi oblici animacije,
– tko je došao na ideju pokretnih crteža,
– koji se film smatra prvim pravim crtanim filmom,
– kako su nastali kasniji animirani radovi,
– kako se tehnologija razvijala do današnje digitalne ere.
Početak ideje – iluzija pokreta.
Osnova animacije leži u fenomenu poznatom kao postojanost vida (persistence of vision). Ljudsko oko zadržava sliku djelić sekunde nakon što ona nestane, pa niz brzo prikazanih slika stvara osjećaj kontinuiranog pokreta.
Još u 19. stoljeću naučnici i izumitelji počeli su eksperimentirati s optičkim igračkama koje koriste ovaj princip:
1. Fenakistoskop (1832.) – disk sa nacrtanim fazama pokreta koji se gleda u ogledalu dok se okreće.
2. Zoetrop – cilindar s prorezima kroz koje se gleda niz crteža u pokretu.
3. Praxinoskop – unaprijeđena verzija zoetropa sa ogledalima.
Ove sprave nisu bile filmovi, ali su postavile temelje za ono što će kasnije postati animacija.
Koji crtani film se smatra prvim?
Za prvi crtani film na filmskoj traci najčešće se navodi djelo francuskog pionira Emilea Cohla pod nazivom Fantasmagorie iz 1908. godine.
Film je trajao 2 minute i bio je nacrtan jednostavnim linijama, snimanim kadar po kadar. Likovi su se transformisali, nestajali i ponovo pojavljivali – što je bilo revolucionarno za to vrijeme.
Cohl je svaki crtež fotografirao pojedinačno, stvarajući niz slika koje su pri projekciji davale iluziju pokreta. Ovaj metod postao je osnova tradicionalne, ručno crtane animacije.
Prije Cohla postojali su i kratki eksperimentalni radovi s animiranim elementima, ali Fantasmagorie se smatra prvim potpuno animiranim filmom prikazanim u kinima.
Rani razvoj – McCay i ličnost na ekranu.
U Sjedinjenim Američkim državama veliki doprinos dao je animator Winsor McCay, koji je 1914. godine napravio film ,,Gertie the Dinosaur”.
Za razliku od ranijih apstraktnih animacija, Gertie je imala ličnost, emocije i karakter – što je bio ogroman korak naprijed. McCay je nacrtao hiljade slika ručno i pokazao kako animacija može pričati priču, a ne pokazivati pokret.
Industrijalizacija animacije i Disney.
Dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća animacija prelazi iz eksperimenta u industriju. Najpoznatije ime tog perioda postaje Walt Disney.
Godine 1928. nastaje Steamboat Willie – prvi široko popularni crtani film sa sinhronizovanim zvukom u kojem se pojavljuje lik Mickey Mouse. Zvuk je dao animaciji novu dimenziju i dodatno povećao njen uspjeh kod publike.
Disney-ev studio kasnije uvodi:
– tehnicolor boju,
– unaprijeđene tehnike crtanja,
– realističnije kretanje likova,
– dubinu prostora kroz tzv. multiplan kameru.
Godine 1937. Disney objavljuje ,,Snow White and the Seven Dwarfs” (Snjeguljica i sedam patuljaka), prvi dugometražni animirani film u punoj boji i sa složenom pričom. To je u to vrijeme bio ogroman rizik, ali i veliki uspjeh.
Razvoj širom svijeta.
Animacija se nije razvijala samo u SAD-u i Francuskoj. U Evropi, Japanu i Sovjetskom Savezu nastajale su različite škole animacije.
U Japanu se nakon Drugog svjetskog rata razvija stil koji će kasnije biti poznat kao anime, s imenima poput Osamua Tezuke, koji je postavio temelje modernih japanskih animiranih serija.
U istočnoj Evropi razvija se autorska animacija, često umjetnički i eksperimentalno orijentisana, dok se u bivšoj Jugoslaviji kasnije ističe tzv. Zagrebačka škola crtanog filma tijekom 1950-ih i 1960-ih, poznata po minimalističkom stilu i međunarodnim nagradama.
Digitalna revolucija i 3D animacija.
Od kraja 20. stoljeća dolazi do ogromne promjene – prelaska sa ručnog crtanja na digitalne alate.
Devedesetih godina Pixar objavljuje ,,Toy Story” (1995. godina) – prvi potpuno kompjuterski animirani dugometražni film, čime započinje era 3D animacije.
Od tada se razvijaju:
– napredni softveri za modeliranje,
– realistična osvjetljenja,
– simulacija kose, vode i tkanine,
– motion capture tehnologija.
Danas se animacija ne koristi samo u filmovima – koristi se i u video-igrama, reklami, arhitekturi, edukaciji i virtualnoj stvarnosti.
Zaključak.
Animacija je nastala iz jednostavne ljudske želje kako bi se crtež ,,oživio”. Od optičkih igračaka iz 19. stoljeća, preko Cohla i McCay-a, do Disney-a i digitalnih studia – razvoj crtanog filma trajao je više od 100 godina.
Svaka nova tehnologija – zvuk, boja, kompjuteri – nije zamijenila staru preko noći, već je proširila mogućnosti pripovijedanja.
Danas, u digitalnoj eri, animacija je jedna od najvažnijih grana filmske industrije – i dalje se oslanja na isti osnovni princip koji je važio i prije više od jednog vijeka: niz slika koje, kada se brzo prikazuju, stvaraju iluziju života.
vazda.ba
