Decenijama u BiH, ali i širom Balkana, ponavljala se ista rečenica: ,,Završi fakultet i imati ćeš sigurnu budućnost.” Visoko obrazovanje se smatralo gotovo jedinim putem do stabilnog zaposlenja, boljih primanja i društvenog ugleda. Međutim, posljednjih godina tržište rada se dramatično mijenja.
Sve češće čujemo kako keramičari, električari, vodoinstalateri, varioci, stolari, automehaničari ili instalateri grijanja zarađuju mnogo više od mnogih ljudi sa diplomom ekonomije, prava, sociologije ili čak nekih tehničkih faulteta.
Ovaj trend nije slučajan – iza njega stoje jasni ekonomski i demografski razlozi.
U nastavku ovog teksta ćemo Vam objasniti:
– zašto je došlo do nestašice zanatlija,
– kako se formiraju njihove cijene rada,
– zašto diplome više nisu automatska garancija dobre plate,
– koliko realno zarađuju majstori,
– isplati li se danas upisivati zanatska zanimanja.
Manjak radne snage – ključni razlog.
Jedan od glavnih razloga rasta zarada zanatlija je hronični nedostatak kvalifikovanih radnika u ovim profesijama.
Tijekom proteklih 15-20 godina veliki broj mladih ljudi se okrenuo fakultetima, dok su zanatske škole i obrtnička zanimanja često smatrani ,,drugorazrednim”. Istovremeno, ogroman broj iskusnih majstora otišao je raditi u inostranstvo, posebno u zemlje EU, gdje su plate u građevini i industriji višestruko veće nego u BiH.
Rezultat? – Potražnja za zanatlijama je visoka, a ponuda mala.
Kada je tako, tržište radi svoje – cijene rada rastu.
Tko su danas najtraženije zanatlije?
Na oglasima za posao i u razgovorima s poslodavcima stalno se ponavljaju ista zanimanja:
– električari,
– vodoinstalateri,
– instalateri grijanja i klima uređaja,
– keramičari,
– varioci i bravari,
– stolari i tesari,
– automehaničari,
– limari.
Posebno su traženi majstori koji:
– imaju iskustvo,
– znaju raditi samostalno,
– imaju vlastiti alat,
– mogu voditi manje projekte,
– imaju preporuke klijenata.
Takvi radnici često ne rade za fiksnu platu, već po projektu ili satu, što dodatno povećava zaradu.
Kako zanatlije dolaze do većih primanja?
Za razliku od mnogih kancelarijskih poslova gdje je plata fiksna, zanatlije često imaju:
– cijenu po satu,
– cijenu po poslu (npr. renoviranje kupatila),
– dodatke za hitne intervencije,
– sezonske skokove potražnje.
Na primjer – majstor koji radi na adaptacijama stanova može za jedan veći projekat u mjesec dana zaraditi iznos koji premašuje prosječnu mjesečnu platu u BiH. Oni koji imaju vlastiti obrt ili firmu, zapošljavaju druge radnike i uzimaju više poslova paralelno, mogu ostvariti znatno veće prihode.
Naravno, treba biti realan. Zarada zavisi od regije, reputacije, obima posla i legalnog poslovanja.
Ali trend je jasan – dobar majstor danas rijetko ostaje bez posla.
Zašto diploma više ne garantuje visoku platu?
Fakultetska diploma i dalje ima veliku vrijednost, posebno u oblastima poput medicine, IT-a, elektrotehnike ili specijalizovanih inženjerskih zanimanja. Međutim, problem nastaje u sektorima gdje:
– ima previše diplomiranih kadrova,
– tržište ne raste dovoljno brzo,
– privatni sektor ne može ponuditi visoke početne plate,
– javni sektor zapošljava sporije nego ranije.
U mnogim slučajevima mladi s diplomom počinju s relativno skromnim primanjima i godinama grade karijeru, dok zanatlije vrlo brzo nakon školovanja mogu početi samostalno raditi i zarađivati.
Građevinski bum i renoviranja.
Još jedan važan faktor je stalna potreba za gradnjom i adaptacijama:
– nove zgrade,
– renoviranje stanova,
– energetska efikasnost,
– zamjena instalacija,
– solarni paneli,
– toplotne pumpe.
Sve ove aktivnosti traže upravo zanatska znanja. Kako se standardi stanovanja podižu, raste i potreba za stručnim majstorima.
Društvene mreže i lični brend majstora.
Nekada su zanatlije dolazile do posla isključivo preko preporuka. Danas mnogi koriste:
– Facebook stranice,
– TikTok i Instagram,
– Google recenzije,
– web-stranice.
Time grade reputaciju i mogu tražiti veću cijenu jer klijenti vide njihov rad. Dobar majstor s jakim online prisustvom često ima zakazane termine mjesecima unaprijed.
Realna slika – prednosti i izazovi zanatskog posla.
Iako zarade mogu biti visoke, zanatski poslovi nisu laki:
x fizički naporni,
x rad na terenu,
x sezonalnost u nekim djelatnostima,
x odgovornost za greške,
x ulaganje u alat i vozila.
Zato visoka zarada često dolazi kao kompenzacija za težak rad, rizik i nesigurnost.
Zaključak.
Razlog zašto zanatlije danas često zarađuju više nego mnogi fakultetski obrazovani nije u tome da su diplome bezvrijedne, već u neravnoteži tržišta rada.
S jedne strane imamo višak kadrova u nekim akademskim profesijama, a s druge kroničan nedostatak kvalifikovanih majstora. Dokle god potražnja za zanatskim uslugama ostaje visoka, a broj radnika mali, njihove zarade će biti iznad prosjeka.
Za mlade koji tek biraju školu, poruka je jasna: zanat je ponovo postao sigurna i profitabilna karijera – ako se radi ozbiljno, stručno i legalno.
vazda.ba
